Sadržaj
1. Uvod
2. Google
2.1 Pojam Google
2.2 Etimologija
2.3 Pojam „googlati“
3. Tehnika tražilice
3.1 Arhitektura
3.2 Software
3.3 Redoslijed stranica
3.4 Veličina Indexa
3.5 Usluge pretraživanja za portale
3.6 Google Appliance
4. Manipulacija rezultata tražilice Google
4.1 Isključivanje stranice iz rezultata pretraživanja zbog neadekvatne optimizacije
5. Google u fokusu kritike
5.1 Cenzura
5.1.1 Cenzura iz zakonskih razloga
5.1.2 Cenzura radi kršenja pravila
5.1.3 Cenzura iz vojnih razloga
5.2 Zaštita Podataka
5.3 Pozicija monopola
6. Uporaba tražilice
6.1 Uporaba
6.2 Proširena uporaba
6.3 Integracija tražilice Google
7. PageRank
7.1 PageRank-algoritam
7.2 Model slučajnog surfera
7.3 Vrijednosti toolbara i zapisa
7.4 Manipulacija
7.5 Povijest
7.6 Kritika
8.1 Googleove usluge
8.1.1 Google Book Search
8.1.2 Google Desktop
8.1.3 Google Product Search
8.1.4 Google Maps
8.1.5 Google Scholar
8.1.6 Google Groups
8.2 Marketing
8.2.1 AdSense
8.2.2 AdWords
8.2.3 Google Analytics
8.2.4 DoubleClick
8.3 Komunikacija i publikacije
8.3.1 Blogger
8.3.2 iGoogle
8.3.3 Google Calendar
8.3.4 Google Docs
8.3.5 Gmail
8.3.7 Orkut
8.3.8 Panoramio
8.3.9 Reader
8.3.10 YouTube
8.4 Software
8.4.1 Google Browser Sync
8.4.2 Google Earth
8.4.3 Google Gears
8.4.4 Google Pack
8.4.5 Picasa
8.4.6 Google SketchUp
8.4.7 Google Talk
8.4.8 Google Toolbar
8.4.9 Google Labs
9. Zaključak
1. Uvod
Uspjeh Googlea kao kompanije započeo je uspjehom njihove tražilice. Dok su druge tražilice korisnike mučile kompliciranim upitima, lošim rezultatima i veoma dugim vremenom odgovora, Google je svoje korisnike do rezultata dovodio na lak i jednostavan način. Usprkos svemu; da biste se mogli uspješno koristiti Googleovim mogućnostima potrebno je i ponešto znati.
Za razliku od ostalih „dot com“ kompanija, Google karakterizira veoma uspješan, konstantan i progresivan stil razvoja. Kad je IT tržište, pogotovo područje interneta (world wide web) bilo zasićeno; bolje reći prezasićeno, došlo je do katastrofe neizmjernih razmjera. Brojne tvrtke i pojedinci financijski su uništeni. Paralelno s tim, Google se razvija bez većih poteškoća; čak bi se moglo reći da raste neslućenom brzinom.
Zašto je Google uspješan u isto vrijeme kad se konkurencija bori za život? Kao odgovor na to pitanje mogli bismo navesti neki oblik prirodne ravnoteže. Stari, praktički tromi sustavi zamjenjuju se novim; tj. dinamičnim i inovativnim sustavima. Ključna riječ navedenog razdoblja je inovacija.
Temeljna karakteristika Googlea i uzrok njegova uspjeha su neprestane inovacije. Većina usluga i produkata na kojima se temelji Google plod su inovacija i nekonvencionalnog pristupa rješavanju problema.
Bazirajući se na već navedenim tržišnim načelima Google je postao kompanija koja doslovno dominira internetom. Kad se spomninju internetske tražilice, programi oglašavanja i distribucija medijskog sadržaja internetom, Google ili barem neka kompanija ili manja podružnica u vlasništvu Googlea, ne samo da posluju u određenom sektoru, već su najčešće neophodna sastavnica tog sektora.
Internet se danas praktički ne može zamisliti bez Googlea. Mogli bismo reći da internet bez Googlea nije u stanju funkcionirati na način koji danas poznajemo i koristimo.
2. Google
„Google“ je naziv poznate internetske tražilice koja momentalno dominira informatičkim tržištem. Probna verzija tražilice „Google“ pokrenuta je 7. rujna 1998. Njezin izgled se od tada praktički nije promijenio. Zahvaljujući uspjehu tražilice, poduzeću Google Inc. omogućeno je financiranje daljnjih programa; pristup njima omogućit će se preko službenih stranica Googlea. Usprkos svemu, jezgra Googlea je internetska tražilica. Takođe je vrijedno napomenuti da konkurent Yahoo povremeno koristi Googleove baze podataka u vlastite potrebe.
2.1 Pojam Google
2.2 Etimologija
Pojam „Google“ bazira se na igri riječi (neki izvori tvrde da se radi o pravopisnoj pogrešci) kod američkog izgovora riječi googol. Milton Sirotta (nećak američkog matematičara Edwarda Kasnera) navedeni je pojam izmislio 1983. godine, kako bi broju sa jedinicom i sto nula (10100) dao naziv. Osnivači Googlea slično tomu bili su u potrazi za pojmom koji bi označio superlativnu količinu informacija koju bi njihova tražilica trebala pronaći.
2.3 Pojam „googlati“
Google je kao tražilica postao toliko popularan da su određeni pravopisi počeli koristiti pojam „googlati“. Navedeni glagol više ne predstavlja samo pretraživanje pomoću tražilice Google, već je sinonim za pretragu interneta bilo kojom tražilicom. Od kolovoza 2006. Google želi pravno zaštiti pojam „googlati“, tako da bi se navedeni pojam smio koristiti samo u vezi sa interenetskom tražilicom „Google“. Google želi spriječiti razvoj događaja koji se odvijao na pojmovima kao što su npr. Tempo, Nutella, Jeep, Linoleum, Aspirin, Gramofon, itd. – navedeni pojmovi prije su predstavljali zaštićene logotipe, a danas su sinonimi za razne proizvode.
U Australiji su već 2002. Sonyu oduzeta marketinška prava za pojam „Walkman“, jer se navedeni naziv koristio za svaku vrstu prenosivog kazetofona. Odvjetnici Googlea inzistiraju na tome da sve redakcije novina i časopisa moraju momentalno prestati koristiti pojam „googlati“ u smislu „pretraživanja interneta“.
3. Tehnika tražilice
3.1 Arhitektura
Google Inc. diljem svijeta posjeduje više računalnih centara, koji pojedinačno sadrže potpunu funkcionalnost tražilice. Korisnički upit se kroz „Domain Name System“ (sustav koji imena kao što je google.com pretvara u IP-Adrese) prenosi u idealnom slučaju u sljedeći mrežno topološki najbliži cenatar – navedeni centar je samo u rijetkim sjučajevima identičan najbližem geografski topološkom centru. U slučaju ako određeni računalni centar nije sposoban za rad, preostali centri preuzimaju njegovu ulogu.
Svaki računalni centar sastoji se od računalnog clustera. Za tu namjenu korištena računala su osobna računala kompatibilna s IBM-ovim proizvodima, prvenstveno računalima; tj. sastoje se od relativno jeftinih standardnih komponenti. Navedeni sustav koristi samorazvijeni Google File System – razdijeljena arhitektura koja sve podatke redundantno (suvišno) pohranjuje na različitim uređajima. U slučaju ako dođe do kvara određenog računala ili određenog hard diska unutar računala, odgovarajući podaci se s drugog mjesta unutar clustera prekopiraju na zamjensko računalo, tako da se oštećena hardwareeska komponenta može zamijeniti u toku rada, bez zaustavljanja sustava. Cjelokupni sustav može se veoma lako modificirati, tj. prema potrebi se mogu dodavati ili oduzimati računala ili pojedinačni hard diskovi.
Odlaganjem određene strukture podataka (indexi, kopije dokumenata, zapisi svake vrste) na različitim računalima i zahvaljujući velikom broju raspoloživih računala pojedini upiti mogu se relativno brzo obraditi, budući da se informacije čitaju paralelno. Vrijeme odgovora od maksimalno pola sekunde smatra prihvatljivim, te se koristi za orijentaciju kod utvrđivanja brzine kojom se isporučuju odgovori na upite. Brza „dostava“ informacija bila je veoma velik doprinos popularnosti Googlea već početkom razvoja sustava. Konkurenciji je za odgovor trebalo mnogo više vremena. Osobito kod inkrementnih upita, tj. kod detaljnih upita korisnika ušteda vremena osjetno je veća.
3.2 Software
Kao perativni sustav koristi se „osiromašena“ verzija Linux distribucije Red Hat. Programski jezik C++ i Python imaju esencijalnu ulogu kod implementacije softwarea tražilice u cjelokupni sustav.
3.3 Redoslijed stranica
Broj dokumenata koji odgovaraju upitu može biti nepregledne veličine. U tom slučaju potrebno je rezultate sortirati prema relevantnosti, kako bi se na upit odgovorilo s najvažnijim dokumentima pozicioniranim na prvim mjestima. Procjena upotrebljivosti izvora u odnosu na upit jedan je od odlučnih kriterija prema kojima se mjeri kvaliteta tražilica. Na temelju količine za to određenih informacija dodjeljeni Ranking se s vremena na vrijeme automatski provjerava pomoću algoritma. Proces rangiranja stranica mora se obaviti u razumnom vremenskom okviru, kako bi Ranking bio aktualan.
Google za organizaciju traženih rezultata među ostalim koristi i tzv. PageRank vrijednost. PageRank se određuje prema broju linkova na određeni dokument. Koliko više postoji linkova, i koliko je veći Page Rank stranice na kojoj su smješteni linkovi, toliko je veća vrijednost odgovarajućeg dokumenta, tj, dokumenta na koji ukazuju linkovi. Pojedinačni PageRank stranice može se odrediti pomoću browser-plugina pod nazivom Google-Toolbar. Jedini problem je u tomu što je navedeni PageRank najčešće star par mjeseci. Takođe postoje i online službe koje omogućuju pregled PageRanka određene stranice.
Uz PageRank, kod redoslijeda stranica u obzir se uzimaju i daljnji faktori, kao što je zastupljenost ključnih riječi unutar teksta ili naslova dokumenta. Takođe veliku ulogu imaju i imena sidra „named anchor“ unutar dokumenta. Posljednja tehnika se veoma često zlorabi kod izrade tzv. „Google bombe“. Točan način orgnizacije Googleovih rezultata je poslovna tajna, kako bi se spriječila manipulacija rezultata tražilice. Optimizacija stranica za tražilice bavi se navedenim metodama s ciljem da postigne čim bolje rezultate uz čim manje troškove za vlasnika stranice.
3.4 Veličina Indexa
Okviran broj dokumenata u indexu tražilice za vrijeme prvih sedam godina prikazan je ispod:
- Osnivanje poduzeća, Siječanj 1998: 25.000.000
- Kolovoz 2000: 1.060.000.000
- Siječanj 2002: 2.073.000.000
- Veljača 2003: 3.083.000.000
- Rujan 2004: 4.285.000.000
- Studeni 2004: 8.058.044.651
Osim toga, u Lipnju 2005. prema izjavi Googlea postojao je index od 1.187.630.000 fotografija, milijarda usenet članaka, 6.600 kataloga i oko 4500 novinskih izvora
Od sedmog rođendana poduzeća u Rujnu 2005. veličina indexa se više ne prikazuje na glavnoj stranici. Prema određenim stručnjacima detaljno numeriranje stranica unutar Googleova indexa ne postoji. Google momentalno na svojim stranicama spominje index veličine „više od 8 milijardi web stranica“.
3.5 Usluge pretraživanja za portale
Googleova tehnika tražilice s licencom se dodjeljuje raznim internet portalima, kako bi se i tamo omogućilo pretraživanje interneta bez toga da korisnik napušta portal.
3.6 Google Appliance
„Google Appliance“ je oblik u kojem Google prodaje vlastitu tehniku tražilice tvrtkama koje je žele koristiti u intranetu. Kod Appliancea se radi o serveru sa predinstaliranim softwareom, koji u mreži tvrtke preuzima ulogu koju inače Google ima unutar World Wide Weba.
4. Manipulacija rezultata tražilice Google
Zbog njegove značajne pozicije na tržištu, Google je glavni cilj spamminga tražilica, što se popularno naziva Google-Bombing. Kod toga se pokušava dobiti čim bolja pozicija unutar Googleovih rezultata pretraživanja sa čim više ključnih riječi. Ključne riječi korištene kod tog procesa često nemaju nikakve veze sa stvarnim sadržajem stranice. Kod toga se koriste razne tehnike kao što su farme linkova, doorway i Page Cloaking.
Prvi puta je u većem opsegu zamjećena mogućnost manipulacije tražilica u vezi sa „Google-bombom“ koja se odnosila na američkog predsjednika George W. Busha. Ključni pojam „miserable+failure miserable failure“ (katastrofalna pogreška ili jadna propalica) povezan je od strane protivnika Busha sa stranicom koja je prezentirala biografiju predsjednika Busha. Kao uzvrat, pristaše politike George W. Busha pokušale su isto sa biografijom Michaela Moorea.
Manipulacije, koje za cilj imaju poboljšanje Rankinga određene stranice unutar Googleovog index-a nazivaju se „Google-Spamming“. Pokušaj izbacivanja tuđih stranica iz rezultata Googlea naziva se „Google Bowling“.
Google redovito mijenja algoritme prema kojima se određuje Ranking stranica, kako bi otežao zlouporabu. Spammeri usprkos tomu neprestano slijede trendove i svoje stranice odgovarajući tome prilagođavaju novim uvjetima.
4.1 Isključivanje stranice iz rezultata pretraživanja zbog neadekvatne optimizacije
Početak-Sadržaj
U siječnju 2006. objavljeno je da Google želi suzbiti neadekvatne metode optimizacije internacionalnih web stranica. Kao prva posljedica, od strane Googleovog suradnika Matta Cuttsa najavljene su pooštrene mjere borbe protiv Spama. U Njemačkoj i drugim ne-anglo-saksonskim zemljama tražilica je kao posljedicu navedenog postupka iz svog indexa izbacila proizvođača automobila BMW. BMW je optužen za masivno korištenje ključnih riječi (Spam), Doorway Page stranica i JavaScript poveznica pomoću kojih su rezultati pretraživanja nedozvoljenim sredstvima modificirani u vlastitu korist. Stranica BMW-a je nakon nekoloiko dana ponovno primljena u index; nakon što je proizvođač uklonio sporne Doorway Page stranice.
5. Google u fokusu kritike
5.1 Cenzura
5.1.1 Cenzura iz zakonskih razloga
Google uklanja na svojim stranicama rezultate iz različitih zakonskih razloga. Budući da Google u različitim zemljama kontrolira vlastite podružnice, isključuju se različiti rezultati iz pretraživanja.
Prva grupa odnosi se na stranice koje nude određene sadržaje, iako nisu intelektualni vlasnici objavljenog sadržaja, niti imaju dozvolu za objavu spornog sadržaja od strane autora. Tomu su u početku prije svega pripadale stranice koje su nudile zaštićeni materijal Scientološke Crkve. U međuvremenu Google isključuje sve rezultate, za koje se podnese tzv. „infringement notification“ (uvjerenje o povredi zakona) u skladu sa američkim DMCA – zakonom. U slučaju ako se stranica blokira iz navedenog razloga Google na dnu stranice ispiše odgovarajuću obavijest.
Druga grupa Google takođe kritizira zbog modificiranja PageRanka. Kod toga se rezultati izostavljaju , jer je distribucija sadržaja na koje rezultati ukazuju u određenoj zamlji zabranjena.
Posebno puno pozornosti Google je dobio 25. Siječnja 2006. zbog svoje kineske verzije tražilice Google.cn. Kao kod Njemačke i Francuske verzije Googlea i u ovom slučaju stupanj „filtracije“ sadržaja određen je od strane državnih institucija.
U slučaju Kine je radi specifične težine određenih zabranjenih tekstova filtracija intenzivnija, iako je od strane zakona odobrena. Na zabranjenoj listi nalaze se izrazi kao što je 法轮功 (Falungong), 六四 (4.Lipanj, Tian'anmen Masakar 1989.) ili 台湾独立 (nezavisnost za Taiwan). Stranice koje nisu podobne vladinim institucijama ne ulaze u rezultate pretraživanja i kod unosa ključnih pojmova pronalaze se samo stranice koje su pisane stilom koji je naklonjen državi. Google korisnike kod pretrage za cenzuriranim pojmovima upozorava na to da su određeni pojmovi uklonjeni.
Kritičari osuđuju ponašanje Google Inc. kao podobno profitu, kineskoj vlasti i njezinim povredama ljudskih prava. Google tvrdi da ne podržava ograničenja i cenzuru, ali je uvjeren da su cenzurirani rezultati pretraživanja napredak u odnosu na bivše postupke.
Samoodabrani moto Googlea „Don’t be evil.“ („Nemojte biti zli.“), koji se sada krši u očima kritike od strane Googlea, zajedno je sa velikom popularnošću Googlea razlog za to da je protest protiv poslova u Kini veći nego kod konkurenata kao što su Yahoo i MSN Search koji takođe podliježu sličnom sustavu „filtracije“ na kineskom tržištu.
5.1.2 Cenzura radi kršenja pravila
Google izbacuje stranice iz indexa tražilice koje krše interna pravila tvrtke Google.
5.1.3 Cenzura iz vojnih razloga
U Google Earthu cenzuriraju se pojedini objekti, koji bi mogli biti od vojno-strateškog značenja.
5.2 Zaštita podataka
Metode poslovanja Googlea već su više godina meta oštre kritike, zbog nespremnosti objave metoda o zaštiti podataka korisnika, tj. ne zna se postoji li ona uopće.
Prva kritična točka bilo je predavanje tzv. „cookiea“ korisnicima. Navedeni cookie služi samo za spremanje postavki korisnika. Google ne želi objasniti zbog čega se tokom tog procesa svakom browseru dodjeljuje jedinstven identifikacijski broj, koji važi preko 30 godina i to čak u slučaju ako korisnik nije mijenjajo postavke tražilice. Tehnički gledano postvke je mnogo jednostavnije spremiti unutar cookiea, nego dodjeljivati jedinstvene identifikacijske brojeve.
Interesantno je da postoji mogućnost korištenja osobnih postavki bez cookiea, no čim je navedena funkcija pronađena od strane Google Watcha, momentalno je ukinuta. Takođe je potrebno napomenuti da postoji mogućnost zamjene identifikacijskog broja nulom.
Stoga se sumnja da identfikacijski broj ne služi samo postavkama, već i protokolaciji traženih naloga svakog pojedinog korisnika, barem da bi se na taj način mogla identificirati interesna područja korisnika. Objašnjenja u zakonskoj regulativi Googlea potvrđuju navedenu tezu.
Takođe postoji sumnja da se kod dolaska na stranicu na kojoj je aktivan Google Analytics registrira i sprema osobni IP-broj, broj računala, zadnja posječena stranica (Log Files), itd.,i to čak u slučaju ako se do navedene stranice dođe automatski, tj. dolazak do stranice koja obavlja identifikaciju nije bio namjera korisnika.
U Googleovim odredbama o zaštiti zakona postoji objašnjenje za Log Fileove: „Kada koristite Googleove usluge, naši serveri automatski bilježe podatke koje Vaš browser odašilje kada posjetite webstranicu. Navedene serverske Log datoteke mogu sadržavati Vaš upit, IP-adresu, tip browsera, jezik browsera, vrijeme i datum upita unutar jednog ili više cookiea, koji jasno mogu identificirati Vaš browser.“
Pokretanjem Gmaila došlo je do daljnjeg kritiziranja. Google je najavio pretraživanje sadržaja svih e-mail poruka kako bi unutar sučelja mogao prikazivati odgovarajuće oglase. Nakon što je navedena procedura osuđena od strane kalifornijskih ministara, Google je barem službeno odustao od pretraživanja sadržaja pošte.
Socijalna mreža Orkut takođe se nalazi pod pojačanim nadzorom budući da se svaki sudionik mora detaljno predstaviti i dostaviti osobne informacije. To je principijelna pojava jer inače korištenje socijalnih mreža ne bi imalo smisla, no usprkos svemu, zahvaljujući svim trima navedenim uslugama Google je teoretski u mogućnosti da izradi točne profile pojedinih korisnika. Time Google svoje korisnike može pretvoriti u tzv. „staklene građane“.
Public Information Research – grupa koja se bori za građanska prava 2003. godine je Google nominirala za „Big Brother Award“.
Od trenutka preuzimanja Doubleclicka od strane Googlea zaštitnici podataka sve se više brinu jer je je Doubleclick za njih poznati slučaj kršenja pravila o privatnosti. Budući da Google dominira tržištem za online marketing –zauzima 80 % tržišta, u stanju je pratiti trag korisnika na internetu – tzv. „Behavioral Targeting“. Kad korisnik ostavi dovoljno informacija o sadržaju koji ga interesira na svom cookieu reklame se mogu prezentirati mnogo efikasnije.
Samo spremanje i analiza upita korisnika omogućuje širok spektar stvaranja individualnih korisničkih profila: „Reci mi što tražiš i ja ću ti reći tko si“.
Google vjerojatno namjerava analizirati ponašanje igrača u raznim online igrama kao što su npr. World of Warcraft ili Second Life, kako bi pomoću toga stvorio psihološke profile igrača, tj. korisnika. Zahvaljujući tome reklame bi se mogle mnogo preciznije pozicionirati i primjeniti.
Prema podacima top-managera Googlea Erica Schmidta, Google planira sakupiti toliko podatak o svakom korisniku, da bi čak bio u stanju odgovarati na osobna pitanja tipa „Koji posao mi odgovara?“ ili „Čemu bi bilo pametno da posvetim pozornost?“ Citat: „Prema zamisli top-managera Googlea Erica Schmidta navedena tražilica igrat će toliko centralnu ulogu u životu svakog pojedinca, da život bez Googlea više neće biti moguć.“
U srpnju 2007. Googleu je kod istraživanja organizacije za zaštitu građanskih prava Privacy International (PI) kao jedinoj od 23 tražilice dodijeljen nepoželjan atribut „onemogućuje zaštitu podataka“. Google je kritizirao PI jer je navodno u istraživanju sudjelovao suradnik Microsofta.
5.3 Pozicija monopola
Kod upita upućenih tražilicama ne europskom području Google posjeduje tržišni udio od 83-90%. Istraživači medija smatraju medijsku moć Googlea veoma problematičnom. Kritičari već govore o budućem tzv. „Google društvu“. Strategija ekspanzije Googlea sliči veoma strategiji Microsofta, samo što Google mnogo brže reagira. Vođa Nacionalne biblioteke u Parizu u Googleu vidi razvoj engleske hegemonije, stoga želi pokrenuti europsku internet tražilicu pod imenom „Quaero“ i državnom kontrolom.Prema njemu je potrebno razviti nov europski algoritam za tražilicu, jer Googleu navodno nedostaje postojanost. Konkretno se kritizira Googleov projekt digitalizacije knjiga Google Book Search, kao i kompletan Googleov sustav. Takođe se kritizira ranking koji nagrađuje „jaču“ stranicu na štetu „slabije“. Google dominira i tržištem videa na internetu sa udjelom od 58 %. Određeni stručnjaci već traže razbijanje Googlea na više manjih kompanija.
6. Uporaba tražilice
6.1 Uporaba
Uz jednostavnu pretragu, Google nudi i mogućnost proširene pretrage, tj. primjenu određenih filtara.
Jednostavna pretraga kod unosa standardno koristi boolski operator „i“ (Konjunkcija: „i“ ili „+“ kod unosa više pojmova). Kod tog procesa traže se svi dokumenti u kojima se spominju traženi pojmovi.
Uz PageRank kod navedenog procesa rezultati se boduju i prema lokaciji ključnih riječi, tj. nalaze li se one u naslovu stranice, imenu dokumenta, zapisu, natpisu ili običnom tekstu.
Uz boolsku standardnu vezu „i“ može se koristiti i boolski „ili“ (Disjunkcija OR„|“). Primjer: „plaža OR beach“. Google kod toga obraća pozornost na sve riječi koje se nalaze unutar OR lanca. U slučaju ako je na raspolaganju više riiječi, one se povezuju sljedećim principom: „riječ 1 OR riječ 2 OR riječ 3 ...“. Kod tražilice funkcionira samo sljedeći normativni oblik, umjesto npr. (voziti auto) OR (letjeti zrakoplovom) mora se unijeti sljedeći oblik (auto OR letjeti) (zrakoplov OR voziti) (voziti OR letjeti).
Da bi se pretraga ograničila na manji broj pojmova, pretragu je moguće obaviti po egzaktnim frazama. Traženi pojmovi se tada ne pojavljuju bez reda u dokumentu, već se moraju pojaviti u točno definiranom redoslijedu kako bi se dokument u kojem se nalazi prikazao među rezultatima. Fraze se definiraju navodnicima, npr. „kompanija Google“. Ne traže se dokumenti u kojima se negdje odvojeno nalaze pojmovi kompanija i Google. Traže se samo dokumenti u kojima se nalazi sintagma „kompanija Google“. Po želji se umjesto riječi može koristiti i *. Pomoću * u tom slučaju, samo se osigurava prostor za riječ koja će se definirati prema kriterijima koje određuje Google pomoću informacija koje je dobio od korisnika.
Kao daljnji kriterij isključivanja koristi se minus „-“. Npr. „Hannibal -Lecter“. Navedeni kriterij traži vojskovođu iz Antike i istovremeno isključuje filmski lik imena „Lecter“.
Svim navedenim funkcijama može se pristupiti u obliku formulara linkom „napredno pretraživanje“. Takođe se zahvaljujući navedenom formularu mogu koristiti još preciznije definirani kriteriji.
Često korištena pretraga pomoću tzv.“Wildcarda“ unutar Googleova indexa nija moguća. Tako se npr. kod pretrage za pojmom „Googl“ ne traže pojmovi „Googlin“ ili „Googler“. Pretragu je moguće obaviti s maksinalno 32 pojma (u obliku pojedinačnih pojmova ili fraze). Navedena opcija je korisna za traženje raznih modifikacija određenog teksta. Zahvaljujući tim opcijama moguće je kreiranje veoma preciznih upita. Rezultati upita su najčešće bolji, ukoliko se postavi relativno inteligentan upit, ukoliko upit nema smisla, ili je banalan, rezultati su najčešće neupotrebljivi.
Daljnje funkcije:
Kalkulator
Kod unosa matematičkog zapisa, npr. „2+5(4/5)^8“ Google standardno kao rezultat ne prikazuje stranice s navedenim pojmom, već prikazuje rješenje matematičkog zapisa (= 2.8388608).
Preračunavanje jedinica
Pomoću Googlea mogu se preračunavati i jedinice; npr. „inch in cm“, „usd in euro“ ili kompliciranije „l/100km in miles/gallon“.
Provjera pravopisa
Google kod pogrešno napisanih riječi daje prijedlog o pravilnom pisanju („Jeste li mislili: ... “). Preporuka se bazira na fonetskoj, potpuno automatiziranoj usporedbi, što može uzrokovati djelomice, potpuno nelogične prijedloge.
6.2 Proširena uporaba
Uz ovu jednostavnu sintaksu pretrage može se koristiti i proširena sintaksa pomoću formulara za pretraživanje, tj. opcije „napredno pretraživanje“ Sljedeći, momentalno djelomice nedefinrani operatori su nam poznati. Operatori se označuju dvotočkom „ : “.
cache: - Izlistava samo stranice koje je Google memorirao. To može biti korisno kod stranica koje često mijenjaju sadržaj, kao što su portali. Link koji je katalogiziran kod Googlea stoga ponekad vodi do stranice čiji se sadržaj u međuvremenu promijenio ili čak uklonio. Sadržaj je usprkos svemu još određeno vrijeme memoriran unutar Googleovog računalnog sustava, te se tamo može pregledati.
define: - Pretražuje definicije pojmova unutar internetskih enciklopedija, kao što je Wikipedia i sl.
filetype: ili ext: - Traži dokumente sa određenim nastavcima datoteka. Npr. „proračun filetype:xls. Teoretski su mogući svi završetci datoteka, no Google momentalno može „pregledati“ sljedeće formate: PS, PDF, AI, DOC, PPT, XLS, SWF, kao i sve tekstualne datoteke, kao što su RTF, TXT, ASP, PHP, CGI, HTML, LOG, INI, JS, itd..
inanchor: -Traži pojmove samo unutar linkova sidra. Često link sa precizno definiranim nazivom vodi preciznije do cilja, nego da se pojam pojavi samo negdje unutar teksta.
inurl: - Izlistava stranice kod kojih se traženi pojam nalazi unutar URL-a.
intitle: - Traže se dokumenti u kojima se traženi pojam ili pojmovi nalaze samo u naslovu datoteke ili stranice.
intext: - Traže se dokumenti u kojima se traženi pojam ili pojmovi nalaze unutar teksta.
link: - Izlistava sve stranice koje posjeduju link na određenu stranicu. Primjer: link:wikipedia.org . Ovaj operator je važan za optimizaciju Page Ranka i pronalaženje „prijateljskih“ stranica.
site: - Pomoću ovog operatora pretraga se može ograničiti samo na određenu domenu, što može biti veoma praktično ukoliko stranica ne posjeduje vlastitu funkciju tražilice (npr. ribonukleinska kiselina site:hr.wikipedia.org) ili za brzu pretragu top-level-domene.
related: - Traži slične stranice.
Primjenjeni operatori za pretragu mogu se spremiti, tj. Ponoviti i povezati linkovima i u obliku URL-a koji Google ispisuje prilikom pretraživanja interneta. Daljnje mogućnosti nude dodatne Google-funkcije.
6.3 Integracija tražilice Google
Tražilica Google se pomoću gotovih segemenata koda može smjestiti unutar svake web-stranice.
Browser plugin:
Google-Toolbar je raspoloživ za sljedeće browsere: Internet Explorer i Firefox
Za browsere kao što su Mozilla, Opera i Konqueror postoje specijalni plugini, kako bi se tražilica integrirala u već postojeće alatne trake.
Takođe postoji opcija integracije unutar programa za obradu teksta - StarOffice / OpenOffice.org.
Mnoge druge tražilice koriste „Google Search“ kao srž vlastitog softwarea za pretraživanje.
7. PageRank
PageRank-algoritam je postupak pomoću kojeg se brojni povezani dokumenti, kao što je npr. World Wide Web ocjenjuju prema vlastitoj strukturi. Kod navedenog postupka se svakom elementu dodjeljuje ocjena na temelju strukture linkova. PageRank algoritam razvijen je i patentiran na univerzitetu Stanford (Stanford University). Za razvoj su zaslužni Larry Page ( algoritam je dobio ime po njemu) i Sergey Brin. Algoritam je izvorno razvijen za tvrtku Google koju su osnovali Page i Brin, kako bi se na njemu temeljila procjena kvalitete stranica.
PageRank-algoritam je specijalna metoda pomoću koje se određuje linkovna popularnost ( broj linkova koji ukazuje na stranicu) određene stranice ili pojedinačnog dokumenta. Osnovni princip: više linkova = veća popularnost. Koliko je veća popularnost, veći je broj posjetitelja. PageRank algoritam oponaša korisnika koji praktički bez cilja surfa internetom. Vjerojatanost da spomenuti korisnik stigne do stranice može se usporediti sa PageRankom.
7.1 PageRank-algoritam
Princip PageRank algoritma temelji se na tome da svaka stranica posjeduje ocjenu (PageRank). PageRank se povećava proporcionalno s brojem stranica (koje imaju po mogućnosti čim veći PageRank) koje ukazuju na određenu stranicu.
Točan izgled i djelovanje algoritma danas nije poznato. Postoje mnoga nagađanja o tome kako PageRank algoritam funkcionira. Najsličnije metode su Gauss-Seidelova metoda (dugoročno nije pouzdana) i sljedeći algoritmi „Hubs und Authorities“ – autor: Jon Kleinberg; Hilltop i TrustRank-algoritam.
7.2 Model slučajnog surfera
Ako se PageRank vrijednost normira na 0, ocjena stranice može se interpretirati kao vjerojatnost da se prosječni surfer slučajno nađe na navedenoj stranici. Prosječni surfer kreće se internetom tako da s određenom, algoritmom definiranom vjerojatnošću klikne na link i time dospije na drugu stranicu. Da bi se riješio problem algoritma ukoliko stranica ne posjeduje vlastite izlazne linkove, algoritam svakoj stranici dodaje virtualne izlazne linkove prema prije posjećenim stranicama.
7.3 Vrijednosti toolbara i zapisa
Informacije o PageRank vrijednosti određene stranice mogu se odrediti pomoću Google-Toolbara i Googleovog indexa, tj. internih zapisa. Vrijednost prikazana u Google Toolbaru kreće se između 0 i 10, a vrijednost unutar Googleovog indexa kreće se između 0 i 7. Obje vrijednosti prikazuju stvarni PageRank na logaritamskoj skali i prikazuju rezultat kao cijelobrojnu vrijednost.
Page Rank prikazivan pomoću Google Toolbara prije se aktualizirao svakih 30 dana. U međuvremenu se interval između pojedinih aktualizacija povećao na više od 100 dana. Stoga se o točnom Page Rank algoritmu i njegovoj stvarnoj ulozi kod pozicioniranja unutar Googleovih rezultata pretraživanja može samo nagađati.
7.4 Manipulacija
Zbog gospodarskog značenja, u međuremenu je došlo do ciljane manipulacije i krivotvorenja PageRanka. Navedeni veoma koristan sistem je postao žrtva spammera na raznim blogovima, forumima i različitih farmi linkova, kao i brojnih drugih neozbiljnih metoda. Prosljeđivanjem korisnika na postojeće stranice sa visokim PageRankom ciljano se pokušava manipulirati PageRank-algoritmom.
Početkom 2005. Google je implementirao novi linkovni atribut „rel="nofollow" “. Navedeni atribut označio je pokušaj borbe protiv spama. Linkovi označeni atributom „rel="nofollow" “. ne ulaze u kalkulacije za PageRank. Pomoću te metode moguće je suzbiti izlazne linkove raznih foruma i blogova koji uglavnom služe spamerima. Takođe treba napomenuti da je navedena metoda veoma diskutabilna.
7.5 Povijest
Ideja PageRank-algoritma potječe iz sociometrije i u stručnoj literaturi prvi puta je 1953. spominje Katz. Već 1949. Seelay je koristio postupak za objašnjavanje nastanka društenog statusa određenog individuuma. Ali u njegovom opisu još ne postoji normiranje u odnosu na broj izlazećih rubova, te ne postoji „zvijezda“ za ublaživanje tih efekata. Ona je 1956. uvedena zahvaljujući Charlesu H. Hubbellu.
7.6 Kritika
Nedostaci PageRanka u pregledu:
Financijski jači klijenti mogu kupiti povratne linkove i time se više pozicionirati u odnosu na konkurente. Iz navedenog razloga kvalitetan sadržaj često je podređen stranicama čiji vlasnici raspolažu većim financijskim mogućnostima, tj. novac određuje redoslijed rezultata pretraživanja.
Webmasteri često u PageRanku vide jedini krirterij prema kojem razmjenjuju linkove. Sadržaj stranica postaje nevažan.
Pomoću PageRanka ne može se procijeniti kvaliteta stranice.
8.1 Googleove usluge
8.1.1 Google Book Search
Google Book Search (bivši Google Print) (hr. Google pretraga knjiga) je usluga tražilice Google s ciljem da se cjelokupno u knjigama pohranjeno znanje svijeta digitalizira. Digitalizirani dokumenti bi se na taj način mogli pretraživati. Google Book Search momentalno se nalazi u beta fazi razvoja.
8.1.2 Google Desktop
Početak-Sadržaj
Google Desktop je program namijenjen pretraživanju desktopa. Navedeni program omogućuje pretragu računala s ciljem pronalaženja različitih datoteka, E-maila i kataloga. Sučelje za pretragu sliči sučelju internet tražilice, jedino što sadrži određena proširenja za taskbar i desktop. Google Desktop Search omogućuje brzu i jednostavnu pretragu osobnih podataka.
8.1.3 Google Product Search
Google Product Search (bivši Froogle) je Googleova tražilica proizvoda. Index Google Product Searcha djelomice se sastoji od automatski pretraženih stranica. Ostatak stranica nalazi se u indexu zahvaljujući mogućnosti indeksiranja osobno prijavljenih stranica. Korištenje pretrage za kupce i prodavače je besplatno, projekt se financira pomoću Google AdWordsa.
Google Product Search nije internetska trgovina, navedeni sustav nudi samo usluge pretrage i usporedbe, kao i izlazne linkove prema drugim internetskim trgovinama. Froogle postoji od 2002. u SAD-u, nedavno je pokrenut u Velikoj Britaniji, a momentalno se beta faza testira u Njemačkoj. U travnju 2007. Google je postao većinski vlasnik, tj. Preuzeo je Froogle.
8.1.4 Google Maps
Pojam Google Maps označava Googleov projekt koji je pokrenut 8. veljače 2005. Omogućuje potragu za mjestima, hotelima i drugim lokacijama kako bi se njihova pozicija mogla odrediti na karti ili satelitskoj fotografiji zemljine površine.
8.1.5 Google Scholar
18. studenog 2004. Google je pokrenuo beta verziju nove tražilice koja bi trebala služiti specijalno znanstvenom istraživanju. Učenici, studenti i znanstvenici mogu pomoću navedene tražilice koja je nastala u suradnji sa brojinmi izdavačkim kućama ciljano tražiti podatke i njihove izvore. Google Scholar pretražuje brojne znanstvene servere.
Osnovni resursi navedenog ogranka tržilice Google su znanstveni časopisi i dokumenti kojima se naplaćuje pristup. Korisnici koji ne žele platiti proviziju za pristup često mogu vidjeti samo skraćenu verziju dokumenta.
Google Scholar pokušava na stranicam pronaći citate iz stručne literature, te ih kao takve istaknuti.
8.1.6 Google Groups
Google groups je web stranica u vlasništvu Googlea Inc.. Sastoji se od Usenet-arhiva sa tekstualnim pretraživanjem i web interfaceom.
Stranica je spartanski dizajnirana, kao i tražilica; tj. sastoji se samo od polja za unos traženog pojma i linka za napredno pretraživanje, te linkova prema Googleovim uslugama. To omogućava pretragu prema različitim kriterijima.
Google Groups prvobitno služi kao početna stranica za pristup svim Googleovim proizvodima i uslugama
8.2 Marketing
8.2.1 AdSense
Google AdSense je program koji prikazuje reklamne sadržaje unutar „unajmljenog“ prostora na web stranicama. Vlasniku stranice se plaća za svaki klik na izlazni link unutar Google oglasa. AdSense je time suprotnost programu AdWords. Tip oglasa određuje se automatski, te je uvelike ovisan o sadržaju stranice. Vlasnik stranice može određene oglase, npr. oglase konkurenata zabraniti na vlastitim stranicama.
8.2.2 AdWords
AdWords je najpoznatiji reklamni oblik i glavni izvor zarade Googlea. AdWords nudi reklame koje se naplaćuju po kliku (pay per click (PPC)) i reklame koje se naplaćuju po broju učitavanja stranice na kojoj se nalaze. AdWords program uključuje lokalne, nacionalne i internacionalne oglase. Googleovi tekstualni oglasi su kratki , sadrže jedan naslov u jednom retku i tekst u dva retka. Slikovni oglasi mogu biti u jednoj od više „Interactive Advertising Bureau (IAB)“ standardnih veličina.
Googleov AdWords centar nalazi se u Ann Arboru, Michigan.
8.2.3 Google Analytics
Google Analytics je besplatna usluga koja služi analizi pristupa određenim web stranicama. Za razliku od drugog softwarea za analizu Google Analytics nudi i dodatne mogućnosti, kao što su: određivanje geografske lokacije posjetitelja, vrijeme posjeta i prikaz traženih pojmova preko kojih se došlo do stranice. Google Analytics takođe nudi i integraciju u radnu površinu Google AdWordsa, te na taj način dozvoljava efikasniju kontrolu uspjeha AdWords kampanja. Google Analytics predstavlja daljnju etapu razvoja tehnike tvrtke Urchin koju je Google preuzeo u ožujku 2005.
Zbog velike potražnje, prijava novog korisnika u Google Analytics sustav je do 16. kolovoza 2006. bila moguća samo u slučaju ako se dobila pozivnica od strane Googlea. Pristup je momentalno ograničen na analizu maksimalno 50 stranica.
8.2.4 DoubleClick
DoubleClick je jedan od najvećih predstavnika tvrtki koje se bave online-markentingom. Sjedište se nalazi u New York-u. Sa godišnjom dobiti od 37.5 milijuna dolara (2004) navedeno poduzeće novac zarađuje pomoću bannera, rich mediae i raklama za tražilice. E-mail sektor je 2005 prodan Epsilonu Interactive. Centrala se nalazi u SAD-u, ali postoje i podružnice diljem svijeta: Njemačka, Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Irska, Australija i Kina.
Poduzeće sprema podatke o klikanju pomoću Cookiea. Na taj se način podaci koji nisu osobni koriste za analizu ponašanja korisnika, tj. određuje se frekvencija kojom se klika na oglase, broj prikazanih oglasa, redoslijed prikaza oglasa, i sl..
13. travnja 2007. Google je nakon zatvaranja burze objavio podatak da kupuje DoubleClick za 3,1 milijardu dolara od investicijskog društva Hellman & Friedman. Time je Google postao dominantan u odnosu na svoje konkurente kao što su Microsoft i Yahoo. Navedenim postupkom Google je završio najvećim dokupom dionica u povijesti tvrtke.
8.3 Komunikacija i publikacije
8.3.1 Blogger
Blogger je blog – hostingservice koji je osnovao Pyra Labs. U međuvremenu ga je kupio Google.
Blogger bi trebao povećati popularnost blogova. Korisnici se ne moraju znati koristiti HTML-om kako bi koristili navedenu uslugu. Instalacija dodatnog softwarea na serveru također nije potrebna. Izgled bloga može se mijenjati pomoću veoma jednostavnog sučelja.
8.3.2 iGoogle
iGoogle je nasljednik personalizirane početne stranice. 30. travnja 2007. po prvi puta ga je mogla koristiti javnost. U svibnju 2005. Google je prvi puta pokrenuo personalizirane početne stranice. Updatei omogućuju korištenje Feedova i Gadgeta; tzv.Google Gadgeta.
8.3.3 Google Calendar
Google Calendar je web kalendar. Momentalno se nalazi u javnoj beta fazi testiranja. Za prijavu je potreban Google račun koji se dobiva automatski tokom otvaranja E-mail adrese na Googleovom serveru.
8.3.4 Google Docs
Google Docs je besplatna web-bazirana aplikacija, tj. word procesor za izradu i obradu dokumenata i prezentacija. Omogućuje korisnicima obradu dokumenata za vrijeme kad imaju mogućnost pristupa internetu.
8.3.5 Gmail
Gmail (u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji: Google Mail) je besplatna E-mail služba tvrtke Google, koja se momentalno nalazi u javnoj beta fazi testiranja.
Od kolovoza 2005. za aktivaciju navedene usluge bila je potrebna pozivnica ili ulazni kod. Od veljače 2007. usluga je dostupna javnosti, iako se još uvijek nalazi u beta fazi testiranja.
8.3.7 Orkut
Orkut je virtualna socijalna mreža. Korisniku omogućuje sklapanje novih prijateljstava i kontaktiranje sa starim prijateljima. Zbog veoma preciznih podataka o korisnicima Google tvrdi da bi se trebali upoznati ljudi veoma sličnih interesa i karaktera.
Orkut je u svom slobodnom vremenu razvio Googleov djelatnik Orkut Büyükkökten u, te je prema njemu navedena mreža i nazvana.
8.3.8 Panoramio
Panoramio je web stranica pomoću koje se objavljuju fotografije koje sadrže geo-tag. Navedene fotografije se mjesečno integriraju u Google Earth. Google je objavio preuzimanje Panoramia krajem 2007..
8.3.9 Reader
Google Reader je Feedreader baziran na web-u. Uz standardne Web 2.0 funkcije korisniku nudi mogućnost odabira vijesti favorita i njihovo stapanje u jedinstveni feed koji dalje mogu preuzimati ostali korisnici.
8.3.10 YouTube
YouTube su u veljači 2005. osnovala tri bivša PayPal suradnika Chad Hurley, Steve Chan i Jawed Karim. YouTube je videoportal se sjedištem u San Brunu, Kalifornija pomoću kojeg korisnici besplatno mogu gledati i objavljivati video sadržaje. U listopadu 2006. Google je objavio vijest o preuzimanju YouTubea.
Na portalu se nalaze filmski, video i glazbeni isječci, kao i amaterski filmovi; tzv. video feedovi. Navedeni sadržaji mogu se umetnuti u web stranice pomoću programskog porta (API) (application programming interface). Sa procjenjenim udjelom od 45% YouTube je najpopularniji portal s medijskim sadržajem na internetu. Googleov medijski sadržaj zauzima 23% tržišta.
8.4 Software
8.4.1 Google Browser Sync
Google Browser Sync je besplatan beta software koji omogućuje sinkronizaciju više browsera tipa Firefox pomoću interneta. Pretpostavka za to je centralni korisnički račun unutar kojeg se spremaju Cookiei, lozinke, redosiljed posjećenih stranica, tabovi i prozori. Podaci se djelomice zaključavaju pomoću PIN-a. Zahvaljujući tomu čak i Google navodno nema mogućnost pristupa tim podacima. Lozinke i Cookiee kriptira browser Firefox.
Proširenje momentalno funkcionira sa Firefox verzijom 1.5 ili više.
8.4.2 Google Earth
Google Earth je u svom osnovnom obliku software krucijalne važnosti za Google Inc.. Google Earth simulira virtualni globus i kompatibilan je sa operativnim sustavom Windows (2000, XP, Vista), Mac OS X (od verzije 10.3.9) i Linuxom. Navedeni program može satelitske fotografije i slike snimane iz zrakolova različitih veličina preklopiti i odrediti njihovu točnu geografsku lokaciju. Na taj se način stvara digitalni model planeta Zemlje.
8.4.3 Google Gears
Google Gears je software koji je momentalno u razvoju. Navedeni software omogućuje prikaz i korištenje online stranica i usluga i kad računalo nije spojeno na internet (računalo je offline). Software instalira bazu podataka koja se bazira na SQLiteu koji podatke sprema u lokalnom Cacheu računala. Stranice koje podržavaju Google Gears koriste navedeni Cache slično tomu kao da podatke skidaju s interneta, tj. umjesto s interneta podatke dobivaju iz navedene baze podataka instalirane na računalu korisnika. Google Gears u redovitim vremenskim periodima aktualizira Cache pomoću online servera. Ako računalo nije spojeno na internet, ili ako internet iz određenog razloga nije dostupan sinkronizacija se odgađa do trenutka kad će biti moguća. Na taj se način čak i bez internet veze može raditi sa podacima i internetskim primjenama.
8.4.4 Google Pack
Google Pack je besplatan software paket. Prema izjavama Googlea radi se o specijalno odabranim programima koji su praktički momentalno spremni za uporabu.
Google Pack sadrži sljedeće programe:
- Google Earth
- Picasa
- Google Toolbar
- Google Desktop Search
- Adobe Reader
- Mozilla Firefox
- Norton Antivirus Special Edition
- Spyware Doctor
- StarOffice
Opcionalno:
- Real Player
- Skype
8.4.5 Picasa
Picasa je besplatan software za arhiviranje slika koji je izvorno razvio LifeScape, te ga je prodavao za 25$ po primjerku. U srpnju 2007. Google je kupio navedenu tvrtku. Od tada je taj software besplatan.
8.4.6 Google SketchUp
Google SketchUp je software koji služi trodimenzionalnom prikazu modela na računalu. Pomoću navedenog modela mogu se izraditi slike ili animacije. Zbog brzog načina rada i prikaza rezultata, kao što se vidi iz samog imena, taj program trebao bi zamijeniti klasičnu ručnu skicu. Software je izvorno koncipiran za područje arhitekture; tada ga je kupio Google budući da se pokazao veoma efikasnim u izradi modela raznih objekata koji su se koristili u prikazima programa Google Earth.
8.4.7 Google Talk
Google Talk je Instant-Messaging-System koji je razvio Google. Mogu ga koristiti svi korisnici Gmaila.
8.4.8 Google Toolbar
Google Toolbar je besplatno proširenje za Mozillu Firefox i Microsoft Internet Explorer u obliku alatne trake sa simbolima. Takođe je predstavljao jednu od prvih mogućnosti za blokadu nepoželjnih reklama i prikaz rezultata pretraživanja u boji radi bolje uočljivosti. Kao proširenje Internet Explorera Google Toolbar je točno odgovarao željama klijenata, stoga je bio izrazito popularan.
8.4.9 Google Labs
Google Labs je skupina usluga Googlea koje se još nalaze u beta stadiju . Kod toga se radi o novim funkcijama pretraživanja, browser pluginima ili personaliziranim uslugama.
Momentalni Google Labs projekti su:
- Google Codesearch
- Google Firefox Extensions
- Google Page Creator
- Google Sets
- Nove funkcije tražilice
9. Zaključak
Sve veća prisutnost Googlea u životu prosječnih i natprosječnih korisnika računala postala je opće prihvaćena činjenica. Google često koristimo kao pomoć kod učenja i rada. Taj neumorivi pomoćnik pamti ogromnu količinu činjenica i ima pristup svom znanju ljudske vrste.
Pojam Google danas ne samo da predstavlja internet tražilicu, već predstavlja stil života. U slučaju ako tražite podatke koristite Google, u slučaju ako se bavite oglašavanjem na internetu vrlo vjerojatno koristite Google, čak u slučaju ako tražite razne medijske sadržaje, vjerojatno koristite Google ili neku njegovu manju podružnicu. Današnji život praktički je nazamisliv bez Googlea.
Google karakterizira jednostavnost korištenja, brzina odgovora i konstantan razvoj ponude, proizvoda i usluga. Navedene kombinacija pokazala se kao nevjerojatan korisnčki magnet. Provođenjem spomenutog načina rada u stvarnost Google postaje sve popularniji među iskusnim, kao i neiskusnim; tj. novim korisnicima.
Mogućnosti Googlea iz dana u dan rastu, stoga ako ste u potrazi za jednostavnim i funkcionalinim sustavom s ciljem da olakšate ili ubrzate rad, Google je definitivno pravi izbor. Pristup Googleovim uslugama i proizvodima najjednostavnije je moguće osigurati otvaranjem besplatnog E-mail računa na Googleovom poslužitelju. Otvaranje navedenog E-mail računa osigurava pristup većini Googleovih usluga, tj. osigurava se pristup uslugama u beta fazi testiranja. Za pristup uslugama i proizvodima koji se nalaze u ostalim fazama testiranja potrebne su izravne pozivnice od strane Googlea, budući da za ostale faze testiranja najčešće postoje jasno definirane kvote o broju korisnika.
Sve navedene usluge Googlea financijski gledano su besplatne, ali cijena usprkos svemu postoji. Spomenuta „cijena“ su informacije o korisnicima; tj. osobne informacije pojedinaca. Svaki korisnik mora pojedinačno odlučiti je li ta cijena za njega prihvatljiva.
Sve u svemu, moramo priznati da je ideja stvaranja Googlea uvelike promijenila našu perspektivu života. Informacije su sada neprestano dostupne svima i svugdje. Preostalo je samo jedno pitanje: Jesmo li mi spremni za to?
