On izgleda kao normalni tamni pijesak . No, iza njega se sakrivaju tone sirove nafte. Stručnjaci su mišljenja da je otprilike trećina svjetskih zaliha nafte pomiješano sa pijeskom. Ako se te zalihe dodaju klasičnim izvorima, Saudijska Arabija sa 35 milijardi tona nafte raspolaže najvećim svjetskim zalihama nafte. Slijede Kanada sa 27 i Venezuela sa 20 milijardi tona. Na četvrtom mjestu je Irak sa 15 milijardi tona nafte.
Otprilike četvrtina svjetskih rezervi nafte je uskladišteno „offshore“ pred obalama. Naftna platforma mora izdržati metrima visoke valove i nalete vjetra snage orkana. Kod morske dubine veće od 500 metara za vađenje nafte se koriste specijalni brodovi. Oni mogu vaditi naftu koja je uskladištena do 3.000 metara pod površinom mora.
Crni pijesak – perilica za naftu
Pronalazak novih izvora nafte, čak i na kopnu, neprestano dobiva na važnosti. Već u 70 – im godinama su kao izvor energije tvrtke u Kanadi počele koristiti naftom natopljen pijesak. Davno se u dva velika „rudokopa“ vadi 500.000 tona naftom natopljenog pijeska.
"Perilica za naftu" odvaja naftu iz pijeska
Rafinerija za naftom natopljen pijesak funkcionira slično, kao i perilica za rublje. U ogromnim bubnjevima se navedeni pijesak miješa sa toplom vodom i sredstvom za čišćenje, te se nakon toga filtrira. Naftni „šljam“, tzv. bitumen počinje se odvajati od pijeska. Pijesak se zbog veće gustoće sakuplja na dnu, a bitumen „pliva“ na površini. Tvrtke koje se bave proizvodnjom energije , mogu bitumen na taj način odvojiti, te iz njega u rafineriji proizvesti „tekuću“ sirovu naftu. Usprkos svemu, navedeni oblik rudarstva ima i određene nedostatke: Ogromni kamioni i građevinski strojevi emitiraju veliku količinu štetnih tvari. Osim toga, uništavaju se jedinstveni oblici krajolika.
80 milijuna litara nafte dnevno iz pijeska
Iz šest tona naftom natopljenog pijeska može se proizvesti jedna tona nafte. Oko 60 milijuna tona crnog zlata navedena postrojenja proizvode dnevno. To je otprilike duplo više nafte, nego što je naftna platforma može izvaditi u istom vremenskom razdoblju.
Proizvodnja nafte iz naftom natopljenog pijeska je momentalno skuplja od svakog drugog oblika proizvodnje nafte na kopnu. No, inženjeri već rade na jeftinijem postupku rafiniranja nafte iz naftom natopljenog pijeska.
Crni pijesak – nevjerojatna postignuća brodova za vađenje nafte
Četvrtina svjetskih rezervi nafte uskladištena je „offshore“ pred obalama. Budući da su gornji slojevi morskog dna iscrpljeni, nafta se vadi iz sve nižih slojeva. Naftna platforma kod toga mora izdržati nalete valova visine do 30 metara, oluje jačine orkana i sante leda. No, zarada je uistinu impozantna: Oko 50 milijuna litara sirove nafte naftna platforma crpi na dan.
Glava za bušenje opremljena dijamantima
Tzv. „glava“ za bušenje nafte je izrađena od specijalnog čelika, te je opremljena dijamantima. Tako opremljena glava, može prodrijeti kroz više stotina metara morskog dan. Naftovodi naftu tada transportiraju do centralne stanice za daljnji transport na kopnu, ili je direktno prebacuju na tankere. Da bi se nafta crpila iz većih dubina, potrebne su ekstremno stabilne konstrukcije. One čvrsto stoje na betonskim stupovima. Najveća „offshore“ platforma na svijetu je Troll u Sjevernom moru. Sa svojih 472 metara čak je viša od Eiffelovog tornja.
Brodovi za vađenje nafte sve efikasniji
Za dubine mora veće od 500 metara se koriste brodovi za vađenje nafte iz mora. Najmoderniji: Deepwater Pathfinder. On može doprijeti do 3.000 metara dubine. Glavom za bušenje se upravlja pomoću daljinskog upravljača. Precizno podešavanje glave za bušenje na morskom dnu obavljaju roboti. Čak i kod visokih valova glava na taj način ostaje precizna. Propeleri koji se mogu rotirati za 360º oko vlastite osi drže brod na poziciji. GPS neprestano prenosi podatke računalu, koje automatski orijentira propelere. Momentalno se na svijetu koristi otprilike 20 takvih brodova za vađenje nafte.
Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine
Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru
Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?
Nema komentara:
Objavi komentar