Černobil – Pripjat - Černobilska Katastrofa - 21 godina poslije

Černobil  danas – Pripjat - Černobilska Katastrofa

Černobil (Lenjin-Elektrana) je najveća tehnička katastrofa u ljudskoj povijesti. 26. travnja 1986. u 1h i 24 min je u sekciji 4 Lenjin elektrane u Pripjatu (Ukrajina) došlo do taljenja nuklearne jezgre. Radioaktivna prašina iz joda 131, cezija i plutonija se digla u atmosferu i zagadila je okolno područje. Tisuće kvadratnih kilometara su radioaktivno zagađene. Zračenje se proširilo nad Sovjetskom Unijom i središnjom Europom, sve do Skandinavije. Od tada oko elektrane postoji 30 kilometara široka sigurnosna zona, u kojoj je zabranjen pristup javnosti. 300.000 tona betona i 7.000 tona čelika stvara barijeru oko sekcije 4 navedene nuklerane elektrane. A Pripjat je sada samo grad duhova.

Radioaktivno zračenje u Černobilu i Pripjatu tisuću puta jače od uobičajenog

Černobil je trebao biti najveća nuklearna elektrana svijeta. Sovjetska Unija je tada proizvodnju električne energije roku od pet godina željela povečati za dva i pol puta. Nedugo nakon toga je došlo do eksplozije. Zračenje u centru Pripjata bilo je tisuću puta veće od uobičajenog.

Stručnjaci za nuklearnu energiju i nuklearno naoružanje, vojnici i specijalne jedinice su krenule u Černobil, gdje je istupila radijacija 400 puta jača, nego što ju je prouzročila atomska bomba u Hiroshimi. Dvije trećine radioaktivnih padalina palo je na Bjelorusiju, a druga trećina je pogodila Ukrajinu i jug Rusije. Vlada je odmah nakon nesreće službenu dozvoljenu količinu zračenja povisila za pedeseterostruko normalne količine zračenja, kako ne bi došlo do „birokratskih“ problema.

U Černobilu i Pripjatu  od 56 do 270.000 žrtava od radioaktivnog zračenja

Posljedice Černobila se do danas ne mogu procijeniti. Stručnjaci različitih organizacija uvijek mijenjaju broj žrtava. Atomic Energy Agency „IAEA“ smatra da je kod te nasreće 56 ljudi izgubilo život. Glasnogovornik World Health Organization-a „WHO“ tvrdi da je diljem Europe od navedene nesreće 20.000 ljudi izgubilo život. Greenpeace sumnja da je život izgubilo 93.000 ljudi. Ruska Akademija Znanosti smatra da je 270.00 ljudi zbog te nesreće dobilo rak, a od njih je 90.000 izgubilo život.

Nijedan izvor o Černobilu nije pouzdan

Broj mrtvih se iz više razloga može samo teško ustanoviti. Zatajnost tadašnje vlade i slom Sovjetske Unije su dovele do toga, da su mnogi dokumenti falsificirani ili nestali. Pouzdani izvori iz navedene regije Černobila i Pripjata u vrijeme nesreće nisu postojali.

Također treba obratiti pozornost na samo djelomično ustanovljivo podrijetlo oboljenja. Vrijeme raspada oslobođenih radioaktivnih čestica je između 28 dana i 24.000 godina. Bolesti koje su uzrokovane zračenjem u pojedinim slučajima mogu izbiti tek nakon više desetljeća. Osim toga je veoma teško ustanoviti je li oboljenje posljedica zračenja. Samo usporedba broja oboljelih prije i poslije nesreće može realno pokazati koliki broj oboljenja je uzrokovan zračenjem. A taj broj je zastrašujući.

Nedovoljne zaštitne mjere stanovništva Černobila i reaktora nuklearne elektrane Pripjat

Stanovništvo je velikim djelom samo nedovoljno zaštićeno, zaštitne mjere bile su nedostatne. Dan nakon katastrofe ceste oko mjesta nesreće oprane su sapunom. Kod odlaska na posao preporučeno je nositi zaštitnu masku , također je preporučljivo obrisati cipele i otresti odjeću. Ljudima koje dugoročno nije bilo moguće evakuirati iz navedenog područja isplaćivala se mjesečna odšteta. Većina njih je u međuvremenu vjerojatno izgubila život.

Rak i deformacije uzrokovane radioaktivnim zračenjem

Prema istraživanju, kod stotina bjeloruske djece Jodom 131 je uzrokovan rak žlijezde štitnjače. Ona su kontaminirana u prvim danima nakon nesreće. Neka djeca tada još uopće nisu bila rođena. U području oko Gomel-a se rak štitnjače pojavljuje 30 puta češće u odnosu na vrijeme prije nesreće. Liječnici su osim toga u zaraženim područjima ustanovili povišen broj deformacija, među ostalim „nestanak“ uha i stopala sa osam prstiju.

U jako zagađenim područjima se više nisu praktički mogli nabaviti ni neozračeni prehrambeni artikli. U mlijeku je djelomice izmjereno do 2.000 Becquerel-a po litri, a u gljivama do 200.000 Becquerel-a po kilogramu. Maksimalna vrijednost u središnjoj Europi iznosila je oko 370 Becquerel-a.

Početaka kraja Černobila i Pripjata

Lenjin-Elektrana je do eksplozije bila primjer moći Sovjetske Unije. Nakon što je navodno najbolja elektrana države kao posljedica Gorbatschowog zahtjeva prerano spojena na elektro energetsku mrežu, zabranjene su sve „negativne“ izjave i emisije o nuklearnoj energiji. Manje nesreće koje su se događale i u Černobilu nakon prerane aktivacije elektrane su zataškane. Kad je reaktorska nesreća postala poznata u javnosti, vlada je govorila samo o Černobilu. Ime „Lenjin“, kao simbol snage elektrane i svojevrsni spomenik Lenjinu nije više spominjano. Černobil je bio početak propasti Sovjetske Unije.

Černobil i Pripjat bez pomoći 

Cenzori su odvojili dim „grafitnog požara“ s fotografija; a tek 19 dana nakon nesreće je Gorbatschow dao izjavu, tri godine kasnije je posjetio mjesto nesreće. U Pripjatu su prošla 36 sata, do kad nije započela evakuacija 50.000 stanovnika. Oko 120.00 ljudi je neplanski premješteno. Stanovnici informacije o zdravstvenim posljedicam nisu ni dobili, a posjed uređaja za mjerenje radijacije je zabranjen. Posljedice Černobila državu su stajale više milijardi američkih dolara. Nedostatak električne energije je gospodrski rast 1871. snizio skoro na 0, i time je ubrzana propast Sovjetske Unije.

Černobil – Panika u Središnjoj Europi uzrokovana nuklearnom katastrofom

Vijest o katastrofi se tek nakon par dana proširila u inozemstvo. 29. travnja je prvi puta javljeno, da je došlo do atmoske nesreće u Sovjetskoj Uniji. Sovjetska medijska blokada je i dalje funkcionirala, ali su švedske mjerne postaje registrirale povišenu količinu radioaktivnog zračenja na istoku.Stoga je sovjetska vlada bila prisiljena reagirati.

Stanovništvo u središnjoj Europi bilo je zabrinuto . Koliko radioaktivnih padalina je palo na kojim mjestima , i jesu li padaline dovoljno jake da uzrokuju rak bila su centralna pitanja tih dana. Reakcija: bazeni i kupališta su zatvorena, a djeca su se opskrbljivala mlijekom u prahu.

Koliko radioaktivnog zračenja uzrokuje rak?

Stanovništvo središnje Europe je izloženo samo malim količinama  radioaktivnog zračenja. No, je li to radioaktivno zračenje dovoljno jako da uzrokuje rak, nitko nije mogao odgovoriti. Opasnost od zračenja usprkos svemu nitko nije mogao poreći.

Većina komisije za zaštitu od zračenja bila je mišljenja, da u središnjoj Europi nema zdravstvenih posljedica za stanovništvo. Ostali znanstvenici su navodno ustanovili povećanje broja slučajeva raka štitnjače u Češkoj, gdje je opterećenje radioaktivnim zračenjem bilo čak i manje od radioaktivnog zračenja na jugu središnje Europe. Također se spominjao veći broj nasljednih bolesti. Problem je u tomu, da se uzroci bolesti ne mogu jasno diferencirati. Usprkos tome, nesreća u Černobilu je uzrokovala nastanak ministarstava zaduženih za očuvanje okoliša diljem Europe.

Pomoć iz inozemstva

21 godinu nakon nesreće u Černobilu još uvijek je potrebna pomoć. Mnoga djeca u Černobilu oboljela su od raka. Većina njih dolazi iz Bjelorusije. Jesu li sva oboljenja uzrokovana katastrofom u Černobilu, još se ne zna. No, statistički gledano porast oboljenja ukazuje na to, da većina djece spada u „žrtve“ Černobila. Osim toga je mogućnost liječenja raka, neovisno o uzroku pogotovo za ljude iz siromašnijih krajeva nevjerojatno važna.

Ruska tehnika nuklearnog reaktora

Nesreća kao što se dogodila u Černobilu se u nuklearnim elektranama, koje su izgrađene npr. u Njemačkoj ne može dogoditi. U njemačkim nuklearnim elektranama voda za hlađenje se istovremeno koristi za usporavanje neutrona. U slučaju da se nuklearni reaktor pregrije, i da dođe do nedostatka vode, „cijepanje“ atoma se automatski prekida. Ruski nuklearni reaktori u odnosu na to koriste blok iz grafita, kako bi usporili neutrone. U slučaju da u takvom nuklearnom reaktoru dođe do pregrijavanja, „cijepanje“ atoma se bez ikakvih problema nastavlja i dolazi do katastrofalnih posljedica.

Černobil - Nedostatna sigurnost nuklearnog reaktora i elektrane Pripjat

Kod nesreće u Černobilu željelo se testirati, može li se rotacija turbine kod ispada električne energije, do paljenja agregata koristiti kao izvor električne energije. Kod testa je energija neočekivano umjesto na 25 pala na jedan posto. Pokrenule su se brojne protumjere, od kojih neke nisu odgovarale sigurnosnim propisima. Od jednom je snaga nuklearnog reaktora eksplozivno narasla. Nuklearni reaktor je tek tada isključen - taj postupak je uzrokovao nesreću. Kontrolni štapovi su dignuti. Na njihovim se vrhovima nalazio grafit. Zbog toga je došlo do ubrzane nuklearne reakcije. Lančana reakcija izmakla je kontroli. Nesreća se više nije mogla zaustaviti. Još danas se mnogi nuklearni reaktori Černobil-tipa RBMK koriste diljem Istočne Europe.

Atomska, tj. nuklearna energija i dalje pokreće elektrane

Usprkos katastrofi u Černobilu strah od katastrofe zamijenio je glad za energijom. Uvijek dalje rastuće cijene nafte i plina promijenile su stav ljudi prema atomskoj energiji. Momentalno se na svijetu koristi više od 400 nuklearnih reaktora. Nakon što je Rusija spriječila transport nafte prema Ukrajini, Ukrajina planira povećati svoje investicije u nuklearnu energiju. Četrnaest novih nuklearnih postrojenja Ukrajina želi izgraditi do 2030. Dvije sekcije, koje nakon katastrofe u Černobilu nisu bile izgrađene, dovršene su već prije 3 godine. Za tri godine također završava predviđeno radno vrijeme momentalno aktivnim nukleranim elektranama u Ukrajini – no, nije sigurno da će one prestati proizvoditi električnu energiju. Rusija također želi pomoću nuklearnih elektrana producirati više električne energije, kako bi mogla veće količine nafte prodati u inozemstvo. Izgradnja 40 nuklearnih reaktora je planirana u sljedećih 25 godina.

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?