Nafta – crno zlato iz dubine

Sirova nafta – sirovina potrebna za sve proizvode od benzina do plastične posude. Crpi se već preko jednog stoljeća. Ali potraga za njom još uvijek sliči kombinaciji magije i high tech-a. Što su prije bili avanturisti sa rašljama, danas su geolozi. Prije su naftu crpile „nježne“ crpke, a danas ih na oceanima zamjenjuju naftne platforme veće od Eiffelovog tornja. Npr. Hibernia – jedna od najvećih naftnih platformi na Zemlji. Izgradanja te platforme bila je tehnički i logistički veoma zahtjevna. Izgradnja platforme je trajala 6 godina – od prvih dijlova, pa sve do gotove platforme na oceanu.

Naftne platforme – divovi usred mora

Rezerve sirove nafte nisu beskonačne. Većina još skrivenih naftnih polja leži prema mišljenju stručnjaka pod morskom površinom. Naftne kompanije stoga grade naftne platforme s ciljem eksploatacije sirove nafte. Kod toga pobjeđuje onaj tko može bušiti najdublje pod morskom površinom. Prosječna dubina iznosi 400 metara – to je dublje nego što je Empire State Building u New York-u visok. Rekord momentalno drži „Auger Tension Leg Platform“ pred obalom Louisiane u Meksičkom zaljevu. Od najviše točke na platformi do dna mora udaljenost iznosi približno 1000 metara! Ona je plivajuća platforma usidrena na morskom dnu. Pod platformama koje su fiksirane na dnu mora rekord drži „Bullwinkle“ u Meksičkom zaljevu. Visoka je oko 530 metara.

Naftne kompanije usprkos svemu već planiraju bušenja u dubini od 3.000 metara

Plivajuća preciznost

Problem kod naftnih bušotina pod površinom mora je pritisak koji uzrokuje voda: Materijal i ljudi moraju izdržati nevjerojatno visok tlak. Stoga se ronioci često kod takvih zadaća više ne mogu koristiti. Roboti moraju preuzeti posao, učvrstiti svrdlo na dnu mora i nadzirati crpke za naftu.
Ako je potrebno bušenje u dubini od 300 metara, koriste se plivajuće platforme. One su čeličnim konopcima usidrene, te pomoću satelitske navigacije zadržavaju položaje. Najmoderniji brod za bušenje „Deepwater Pathfinder“ može čak kod valova većih od 20 metara vršiti precizna bušenja u dubini od 2000 metara. Kad se iscrpi jedan izvor nafte, taj brod se jednostavno odseli do drugog izvora.

Nafta – Kako je pronađena sirova nafta

Nafta nam je danas dostupna zbog toga što se rado kreće – stručnjaci to nazivaju migracijom. Nafta se kreće kao i mjehurići ugljikovog dioksida u mineralnoj vodi. Kada stigne do površine zemlje lakši sastojci odlaze u zrak, a ostatak ostaje npr. kao naftom natopljen pijesak. Ali u slučaju ako nepropustivi sloj kamenja spriječi nafti put, nastat će deponij nafte. Nafta se tada „uskladišti“ u tzv. sloju deponijskog kamena i iz njega se može eksploatirati.

Ostatak je malo geologije i vrlo mnogo sreće: Prvi pioniri među tragačima za naftom bili su pravi avanturisti. Danas je sve malo jednostavnije: kod otprilike svakog sedmog probnog bušenja pronalazi se nafta.
Geolozi specijalizirani na potragu za sirovom naftom kombiniraju različite indicije: npr. maleni poremećaji u magnetnom polju Zemlje otkrivaju potencijalno nalazište nafte. Također se koriste high tech „nosevi“. Na povrsini Zemlje ti aparati osjećaju i najmanje količine istupajućih ugljikovodika.

Pomoću 3-D zvučnih valova u podzemlje

Najpreciznija tehnika je tzv. 3-D seizmologija. Kod toga se veće područje presvuče mrežom od mjernih točaka. Tlo se tada izlaže udarnim valovima, kao kod manjeg potresa.Na mjernim točkama tzv. Geofoni primaju echo. Kod toga različiti slojevi kamena reflektiraju valove u različitoj brzini.Te razlike računalo pretvara u trodimenzionalnu sliku podzemlja.

Kod potrage za različitim naftnim poljima pod vodom geolozi koriste drugu tehniku: tzv. „Airguns“. To su kapsule u kojima je stlačen dušik. Kad one ekspandiraju, stvaraju udarne valove koji prolaze tlom. Brodovi za sobom vuku airgune i geofone koji mjere echo.

Pomoću tehnike i podataka geolozi mogu danas bolje procjeniti isplaća li se probno bušenje. Neke tvrtke tvrde da imaju postotak uspješnih bušenja veći od 50 %.

Nafta – kako je nastala

Približavaju li se zalihe nafte kraju ili ne? Je li bušotina konačno prazna, ili se uvijek obnavlja? O tome postoje različite teorije, a one ovise o teorijama nastanka nafte. Najrealnija teorija glasi:

Više milijuna godina prije našeg vremena: U jezerima i morima žive ogromne količine mikroorganizama, kao što su bakterije ili alge – drugim riječima plankton. Nakon odumiranja plankton tone na dno i tamo stvara pomoću pijeska i kamenca organski mulj, tzv. truli mulj. Taj mulj se ne može razgraditi u vodi, budući da je ona siromašna kisikom. Mulj se pretvara u zranto „majčinsko kamenje“; polazni materijal za stvaranje nafte.

Tokom sljedećih godina se uvijek više slojeva „majčinskog kamenja“ taloži i postupno se potiskuje pod Zemljinu koru. Tamo se povećava pritisak i temperatura, sve do kada ne nastane nafta: Kod temperatura između 60 i 120 stupnjeva nastaje nafta, a kod temperatura iznad 150 stupnjeva nafta prelazi u plin.

Više nafte, nego što se mislilo?

Drugu teoriju zastupa Thomas Gold iz Cornell universiteta u SAD-u. Astrofizičar je mišljenja da nafta nastaje samo pomoćo pritiska, bez planktona ili drugog materijala iz pradoba.
Njegovo objašnjenje: Element koji se sastoji od sirove nafte postoji i u svemiru – ugljikovodik.U svemiru definitivno ne postoji organski materijal. Ako nafta nastaje bez planktona, samo pomoćo pritiska, tada zalihe nafte nisu ubrzo iscrpljene, već će se same ponovnoobnoviti.
Tada nafta ne bih više bila crno zlato, već bih bila toliko česta kao sol. Momentalno je Thomas Gold sa svojom teorijom ostao izopćenik. Naime, svoju teoriju nažalost nije uspio dokazati.

Nafta – Hibernia – div među divovima

Jedna od najvećih naftnih platformi svijeta je Hibernia. Smještena je pred obalom Kanade, 224 metara visoka i preko milijun tona teška. Do 280 ljudi radi na njoj. Nafta se eksploatira 24 h na dan – prosječno 21 milijun litara dnevno.

Hibernia je usidrena u izrazito opasnom području: more je neprestano uzbrkano olujama, velike sante leda plutaju u oceanu. Tegljači su tokom cijelog dana u stanju priprave; u slučaju da santu leda treba maknuti pomoću „divovskog lasoa“. Do toga u praksi uopće ne bih smjelo doći: Meteorološke stanice, radarsko i satelitsko promatranje zajedno stvaraju savršenu mrežu za nadzor kretanja santi leda. Hibernia je također opremljena i za najlošiji mogući scenarij: Ona može bez oštećenja izdržati susret sa santom leda teškom nilijun tona.

Kao najveća zaštita protiv suadara sa santom leda služi tzv. „Gravity Base Structure“, 111 metara visoki betonski stup zvijezdastog oblika. Beton tog stupa je pojačan čeličnim nosačima. Čak 6 milijuna tona teška santa leda bi Hiberniu samo oštetila, ali ne i uništila. No, takva gromada nastaje prosječno samo svakih 10.000 godina.

Milimetarski posao na moru

Izgradnja Hibernie je bila industrijski, kao i logistički izazov. Prvo je izgrađena osnova, tzv. „Gravity Base Structure“. Nakon toga slijedila je nova prepreka: Transport na vodu. Manevar koji je mogući samo kod izrazito povoljnih vremenskih uvjeta. Oluje i visoki valovi bi tog diva mogle potopiti. Sljedeća faza: Platforma i baza su dovršene. Sve je spremno za spajanje na moru. Tegljači platformu odvlače na more, gdje je pozicioniraju iznad osnove.To se mora odraditi na milimetarskojrazini. Inženjeri su odredili točne koordinate, kako bi se djelovi mogli savršeno spojiti. Tek nakon toga se Hibernia vuče na otvoreno more. Nakon sveukupno 6 godina izgradnje taj gigant od 587.000 tona plovi morem, da bih se usidrio pred obalom Kanade.

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju

Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?