Sedam godina se gradila ogromna brana i hidroelektrana u blizini Goldisthal-a u Njemačkoj. Radni uvjeti su bili nevjerojatno teški za ljude, kao i za strojeve.: Kod izgradnje strmih brana hidroelektrane radnici i strojevi su uvijek bili osigurani pomoću užeta. A samo za transport transformatora morala se izgraditi nova cesta. Radilo se o najvećem gradilištu u Njemačkoj. Danas, nakon završetka izgradnje navedena hidroelektrana može barem privremeno stvarati toliko energije kao nuklearna elektrana, i time može premostiti nedostatke električne energije u energetskom sustavu.
Kako funkcionira brana-hidroelektrana?
U hidroelektrani Goldisthal voda „pada“ kroz skoro 900 metara duge cijevi iz akumulacijskog jezera u niži akumulacijski bazen. Kod unutrašnjeg promjera cijevi od cca. 6 metara, planinom prolazi oko 600 kubičnih metara vode po sekundi – što otprilike odgovara volumenu kuće.. Na kraju padine voda se preko četiri turbine dovodi u 140 metara dugu i 26 metara visoku podzemnu prostoriju hidroelektrane. Čelične osovine prenose energiju sa turbina na generatore, koji proizvode električnu energiju. Po generatoru tako nastaje snaga od cca. 600 megawatta – to se može usporediti sa 1.000 Ferrari-a.
Veliki energetski gubitci kod normalnih hidroelektrana
Normalne hidroelektrane rade uvijek u istom „energetskom“ području, jer su tako najeficijentnije. Iz tog razloga prije svega noću proizvode višak energije, jer se električna energija tada manje troši. Ta energija se nažalost gubi, budući da se ne može ekonomski gledano korisno iskoristiti. I još jedno: Ako je previše električne energije na raspolaganju, cijene struje padaju. I protočne hidroelektrane rade sa veoma visokim energetskim gubitcima. Neprilagođene potrošnji energije su također solarne elektrane, kao i elektrane na vjetar: Hidroelektrane mogu energiju stvarati samo kad to dozvoljavaju prirodni uvjeti, ali ne i kad je potrebna klijentima.
Sprečavanje nedostataka hidroelektrana
Takve nedostatke nema hidroelektrana sa branom ili akumulacijskim jezerom – čak suprotno,ona gubitke energije može čak i spriječiti. Vlasnici elektrane mogu koristiti razdoblja nižeg cijena električne energije, kao što je noć, za prebacivanje vode iz nižeg u više akumulacijsko jezero. Na taj način se i višak električne energije, koji su proizvele i druge elektrane može „uskladištiti“ u obliku vode. I to sa energijskim gubitkom od samo 20 %. Kad je gornje akumulacijsko jezero puno, u njemu je „uskladišteno“ oko 12 milijuna kubičnih metara vode. Ako tada dođe do nedostatka električne energije, npr. oko podneva ili u rane večernje sate, vlasnici hidroelektrane otvaraju ventile u potpunosti. U tom stanju navedena hidroelektrana može osam sati proizvoditi toliko energije, kao nuklearna elektrana. Nakon osam sati je gornje akumulacijsko jezero prazno.
Sigurnost i okoliš hidroelektrane na prvom mjestu
Građevinski radovi za ogromno gornje akumulacijsko jezero elektrane započeli su već u travnju 1998. Radnici su prvo pomoću eksploziva „micali“ dijelove planine. Tada su pomoću dinamita i strojeva na području od 80 hektara iskopali ogromno akumulacijsko jezero. Za tu branu je nasipano oko 5,4 milijuna kubičnih metara kamena. Radnici su istovremeno na dnu planine radili na donjem akumulacijskom jezeru površine78 hektara.
Opasno crpljenje vode
Centralna točka kod toliko velike građevine je sigurnost. Goldisthal se ne nalazi u području u kojem bi dolazilo do potresa, ali brana još „sjeda“. Koliko „sjeda“ prati se na 30 kontrolnih točaka. Uz to radnici precizno prate količinu vode koju brana „neplanski“ propušta kroz vlastite zidove. U slučaju, ako se dozvoljena količina propuštene vode prekorači, „pogođeno“ akumulacijsko jezero se kompletno može isprazniti. Sve u svemu se kroz gornje i donje jezero protežu hodnici i drenažni kanali dužine 20 kilometara. Brana hidroelektrane je čak pripremljena za ekstremne slučajeve – navodno može izdržati i pad zrakoplova.
Životinje u blizini hidroelektrane su iz ekoloških razloga preseljene
Izgradnja dvaju toliko velikih akumulacijskih jezera i hidroelektrane veoma jako utječe na floru i faunu. Prije svega jako djeluje na određenu životinjsku populaciju. Da bi se navedene negativne posljedice minimalizirale, provedene su određene mjere izjednačavanja. Npr. životinjske vrste izložene navedenoj opasnosti, kao što su šišmiši, rode i fazani su preseljene iz blizine hidroelektrane.
Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Nafta – crno zlato iz dubine
Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru
Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?
Nema komentara:
Objavi komentar