Prilagođeno pretraživanje

ponedjeljak, 13. kolovoza 2007.

Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju



Vjetrenjače postoje već više stoljeća, njihovi nasljednici danas produciraju električnu energiju na ogromnim offshore-postrojenjima elektrana na vjetar. Stara tehnika je sada poslužila kao ideja za novi oblik proizvodnje energije: Elektrana koju pogone morske mjene – plima i oseka. Navedena elektrana električnu energiju stvara pomoću morskih strujanja – funkcionira kao neka vrsta podvodne vjetrenjače. Pred jugo-zapadnom obalom Engleske je već postavljeno takvo probno postrojenje.

Električna energija iz morskih struja

Normalne elektrane na morske mjene za stvaranje električne energije koriste branu: U branu su ugrađene turbine koje se kod plime pogone s morske strane, a kod oseke s kopnene strane. Novoinstalirana „Seaflow“ u odnosu na to „stoji“ direktno u morskoj struji i na taj način konstantno proizvodi električnu energiju – velika prednost u odnosu na stara postrojenja. I ekosustav profitira od nove tehnike: Brane su za morske organizme prepreke koje životinje ne mogu zaobići ili izbjeći, dok navedeni sustav praktički uopće ne utječe na životni prostor biljaka i životinja (flore i faune).

Četire godine istraživanja omogućile su izgradnju navedenog milijun eura skupog postrojenja. Uz engleska poduzeća, na razvoju postrojenja je radio, tj. svojim iskustvima iz vlastitih elektrana na vjetar pomogao njemački institut za opskrbu solarnom energijom.

Kao vjetrenjača u vodi

Elektrana na morske mjene sastoji se od tri glavne komponente: 50 metara visoki toranj služi kao stup na kojem je postrojenje montirano, „pogonska prostorija“ koja sadrži kontrolni sustav, priključak na mrežu za prijenos električne energije, hidraulički sustav za podizanje i spuštanje postrojenja, kao i rotor koji je pričvršćen na toranj i koji čini srce postrojenja.

Postrojenje funkcionira slično kao i vjetrenjača. Samo što umjesto vjetra rotor pokreću morska strujanja. Propeler je povezan sa generatorom koji stvara električnu energiju. Da bi se mogla uskoristiti strujanja u oba smjera, krila rotora se mogu rotirati za 180º.

Proizvodnja struje diljem svijeta bila bi ekvivalentna snazi 40 velikih nuklearnih elektrana

Probno postrojenje sada radi već godinu dana u testne svrhe. Sljedeće godine slijedi nadogradnja: Testirat će se dupli rotor. Istovremeno se planira izgraditi postrojenje od više elektrana na morske mjene.

Procjenjuje se da bi električna energija proizvedena diljem svijeta mogla zamijeniti proizvodnju 40 velikih nuklearnih elektrana. Iako najveći potencijal za stvaranje električne energije pomoću morskih mjena leži izvan Europe, Velika Britanija bi na taj način mogla proizvesti do 20 % električne energije zahvaljujući moru. Korištenje takvih elektrana na obalama drugih europskih zemlja kao što su Francuska il Njemačka se uopće ne bi isplatilo, budući da morska strujanja ne postižu dovoljno veliku brzinu, a oscilacije između plime i oseke su premalene.

Sustavu na putu do ekonomske isplativosti smeta još jedna stvar: cijena proizvedene energije: Kilowatt sat električne energije u tom slučaju stoji od 5 do 10 Centa –što je momentalno preskupo, da bi postrojenje moglo konkurirati klasičnim elektranama.

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?

Nema komentara: