Prilagođeno pretraživanje

utorak, 24. srpnja 2007.

Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila



Što odlikuje dobar tenk, vrlo je teško reći. Svaka karakteristika tenka može djelovati istovremeno pozitivno, kao i negativno.

- Ako se tenk i posadu želi pouzdano zaštititi, oklop igra glavnu ulogu. Posljedica: visoka težina i ograničena pokretljivost.

- Povišeno podvozje poboljšava karakteristike u nepristupačnom terenu, ali istovremenu povećava obrise tenka, tj. povećava stupanj vidljivosti vozila.

- Top većeg kalibra ima veći domet i postiže eksplozije veće snage, ali veličina granata ograničava količinu streljiva koja se može transportirati unutar tenka.

- Niski tenk je radi siluete teže pogoditi, ali posada pati zbog neprirodnog držanja, a to dovodi do ubrzanog umaranja.

- Mogućnost transporta goriva i streljiva stvara od tenka nezavisnu jedinicu, ali on istovremeno postaje ranjiviji.

- Do sredine 60-ih godina postojale su velike razlike u konstrukciji i načinu proizvodnje tenkova pojedinih nacija – danas je za razliku od toga većina tenkova prilično slična.

Tenkovi – Naoružanje

Napomena:
Slijedi usporedba četiriju tenka LECLERC (Francuska), Leopard 2 A6 (Njemačka), Abrams M1 A2 (SAD) i Challenger 2 (Velika Britanija).

Primarno naoružanje:

Leopard 2 A5/A6 i LECLERC posljednje generacije raspolažu nezavisnom infracrvenom (toplotnom) optikom u kupoli (Kdt i RiSch) i time mogu ciljeve brže locirati od Challengera 2 i Abramsa M 1.

Njemački Leopard 2 A6 i francuski LECLERC imaju duže topovske cijevi: Projektili zbog toga dobivaju veću brzinu.

Udarni projektili od osiromašenog urana

Američki Abrams M1 i Challenger 2 su naoružani tzv. udarnim projektilima, koji su među ostalim izrađeni i od osiromašenog urana (depleted uranium, DU) . takvi projektili imaju 10 – 15 % veću probojnu moć od konvencionalnih projektila; ali okolinu osjetno zagađuju zračenjem.

Ožljebljena cijev kod Challengera

Challenger 2 kao jedini tenk svoje klase još posjeduje top sa ožljebljenom cijevi ( cijev ima žljebove i udubine – drugi imaju top glatke cijevi). Ova razlika nema veće djelovanje na balističke karakteristike pojedine verzije topa, već predstavlja logistički i gospodarski problem 70-ih. 30 godina nakon te odluke i Velika Britanija kratkoročno oprema Challanger 2 sa 120 milimetarskim topom Leoparda 2 A6.

Automatsko punjenje kod LECLERC-a

Momentalno korišteni top u Challengeru 2 koristi i dvodjelno streljivo – tj. topnik mora projektil i eksploziv odvojeno staviti u cijev topa – to smanjuje kadencu (ispaljeni broj projektila u minuti) topa.
Jedini od ova četiri tenka LECLERC posjeduje sustav za automatsko punjenje topa – to je velika prednost kod istovremenog pucanja i kretanja.

Zaključak

Leopard 2 A5/A6 i LECLERC mogu brže prikupiti i obraditi podatke o svojoj okolini. U vezi djelotvornosti naoružanja, razlike gotovo da i nema – naime, svi spomenuti tenkovi raspolažu elektroničkim sustavom za navođenje projektila.




Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?

utorak, 3. srpnja 2007.

Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!



Je li Philadelphia 1943. bila mjesto nevjerojatnog događaja? Mornar Carl Allen je navodno bio svjedok eksperimenta, kojim je ratni brod pomoću magnetnog polja trebao postati nevidljiv. Čak više od toga – 1.200 tona teški razarač je navodno u roku od par minuta bio teleportiran iz Philadelphiae u 500 kilometara udaljen Norfolk. Posljedice za posadu bile su strašne: kad se brod nakon par minuta vratio na početno mjesto (Philadelphiu) – kaže mornar Carl Allen – mnogi članovi posade zadobili su teške opekline, neki su bili „stopljeni“ s čeličnim zidovima broda, neki su izgubili život, a drugi su nestali bez traga.

Philadelphia Eksperiment – Mornar i Astronom

Povijest „Philadelphia eksperimenta“ započinje s mornarom Carlom Meredithom Allenom. On tvrdi da je u kolovozu 1943. bio svjedok nevjerojatnog događaja: 1955. – 12 godina nakon „Philadelphia eksperimenta“ opisuje svoje doživljaje u pismu astronomu Morisu K. Jessupu. On je pročitao njegovu knjigu „Što potvrđuje egzistenciju UFO-a „. (Originalni naslov „Case for the UFO“). U toj se knjizi Jessup zalaže za nastavak istraživanja Einsteinovih teorija. Time bi se prema njemu omogućila primjena novih pogonskih tehnologija, a samim time bi i veća putovanja kroz svemir postala moguća. „Teorije iz vaše knjige su odavno stvarnost.“ piše mu Carl Allen. „Znanstvenici su stvorili nevidljiv brod, te su ga čak uspjeli teleportirati. No, mnogi ljudi na tom brodu su to platili životom.“

Allenovo pismo sadrži broj njegove mornarske iskaznice i daljnje podatke koji potvrđuju vjerodostojnost svjedoka. Astronom odgovara Carlu Allenu i moli ga za daljnje informacije. Ali daljnja pisma mornara postaju veoma zagonetna.

Kasnije Carl Allen povlači svoju priču, ali nedugo nakon toga ponovno tvrdi da je istinita. On se povlači iz javnosti, a samim time bilo bi logično da i njegova priča nestane s njime. Usprkos svemu neki misteriozni događaji su ponovno „oživjeli“ Philadelphia eksperiment.

Misteriozna Smrt Astronoma

20. travnja 1959. Morris Jessup moli Ivana T. Sandersona za momentalni susret u četiri oka. Jessup kod sebe ima sve svoje podatke o Philadelphia eksperimentu, te ih predaje Sandersonu. „U slučaju da doživim neku nesreću“ bile su njegove riječi. Još iste noći policajac u Dade County Parku u Floridi nalazi sumnjivo vozilo. Motor parkiranog automobila još radi. Za volanom se nalazi Morris K. Jessup koji par minuta nakon dolaska policije umire od trovanja ugljičnim monoksidom. Nema oproštajnog pisma, nema autopsije. Misteriozna smrt astronoma do danas nudi plodno tlo brojnim teorijama zavjere.

I sudbina Carla Allena također ostaje tajnovita. Svoja pisma je često pisao pod okriljem pseudonima, npr. Carlos Miguel Allende i pošiljao ih je iz različitih mjesta. Autor Robert Goerman je jedan od rijetkih ljudi, koji su ikada osobno s njime razgovarali o Philadelphia eksperimentu. Pretpostavlja se da je Allen 1994. umro u domu u američkoj saveznoj državi Colorado.

„Philadelphia Eksperiment“ – Nevidljivi Razarač

„USS Eldridge (DE 173)“, brod na kojem se odvio Philadelphia eksperiment je bio novi tip razarača. Za vrijeme drugog svjetskog rata su britanski i američki trgovački brodovi postali sve češća meta njemačkih podmornica. Samo 1942. saveznici su izgubili više od 1.000 brodova trgovačke mornarice „zahvaljujući“ njemačkim torpedoima. U rekordno vrijeme je Royal Navy stoga razvila novi tip razarača, koji je gradila i američka mornarica: „Destroyer Escort“ (DE), razarač „pratilac“ koji je bio veoma agilan u odnosu na prijašnje modele.

Od veljače 1943. do studenog 1945. SAD je u rekordno vrijeme proizveo 563 takva razarača: 17 razarača na mjesec. Oni su plovili u konvoju sa trgovačkim brodovima i kod toga su koristili sonar i radar s ciljem da bi pravovremeno pronašli neprijateljske podmornice i zrakoplove. Tri torpedne cijevi i brojni protu-avionski topovi pripadali su opremi tih razarača. Posadu je činilo 220 ljudi.

Demagnetiziranje kao Uzrok Mita o „Philadelphia Eksperimentu“?

1942. Da bi se obranili od njemačkih mina i torpedoa s magnetnim upaljačem „US Navy“ je razvila sistem za demagnetiziranje brodova koji je nosio kodno ime „Degaussing“, a također se koristio u tzv. „Destroyer Escorts“.

Nalazi li se ovdje možda uzrok mita o Philadelphia eksperimentu? Postoji mogućnost da su stručnjaci koji su radili na projektu demagnetiziranja razgovarali o tome kako će stvoriti „nevidljiv brod“. Što se tiče Allenove izjave o teleportiranju USS Eldridgea, tj. njezinog prevaljivanja više stotina kilometara u par minuta – znanstvenici smatraju da je tehnologijom koja nam je momentalno na raspolaganju to nemoguće.

Nitko nije Potvrdio Izjavu Mornara

Prije svega, nitko nije potvrdio izjavu Carla Allena o teleportiranju. Nijedan od ostalih mornara se nije mogao sjetiti tog eksperimenta. I „USS Eldridge“ koji je navodno prošao kroz pakao također nema nikakva oštećenja, ni indicije da se ta taj eksperiment uistinu odvio. Prema unosima u ratni dnevinik, na taj dan je razarač bio usidren u luci New Yorka, a ne u luci Philadelphiae.

Nakon Drugog svjetskog rata je „USS Eldridge“ , kao jedan od četiri razarača u okviru „Military Assistance Program“-a predan grčkoj mornarici. Brod je do 1993. plovio pod grčkom zastavom. 1999. se prestao koristiti, te je nakon toga uništen. „USS Slater“ je brod koji je identičan Eldridgeu, te se također koristio u grčkoj mornarici. Udruga bivših „Destroyer Escort“ veterana je taj brod vratila u SAD, te ga je restaurirala u potpunosti. Posljednji razarač pratilac je danas usidren kao brod-muzej na Hudson Riveru u Albany-u.


Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?